Pedijatrija

Sistematski pregled uključuje vaganje, mjerenje visine i opsega glavice i kompletni pregled djeteta, somatski i neurološki. Propisani sistematski pregledi rade se u dobi od 2 mj, 4 mj, 6 mj(tu se djeca i cijepe), i sa 9 mj u prvoj godini. U drugoj godini života imamo 2 pregleda sa cijepljenjem. Sljedeći pregledi su sa 3 god i 5 god. Dalje sistematske preglede preuzima školska medicina.

Djeca se cijepe protiv različitih virusnih i bakterijskih bolesti. To je poliomijelitis, hripavac, difterija, tetanus, hepatitis tip B, invazivna pneumokokna bolest, protiv bolesti izazvane bakterijom Hemofilus tip b, ospice, rubeola, mums.

Povišena tjelesna temperatura je samo jedan od simptoma bolesti, sama po sebi ne predstavlja opasno stanje. Često puta u ranim fazama razvoja bolesti postoji samo povišena temperatura, ostali simptomi i znakovi bolesti se kasnije javljaju.

Snižava se tek kad prijeđe 38,5 C. Ukoliko je dijete dobro, može uzimati tekućinu i hranu, za posjetu liječniku može se pričekati do 3 dana, ovisno o razvoju drugih simptoma. Ukoliko postoji poremećaj svijesti, dijete ne izgleda dobro ili ne može uzimati hranu i tekućinu tada tbe odmah otići liječniku na pregled.

Rizici kod povišene temperature su pojava konvulzija i dehidracije.

Alergija se kod djece najčešće manifestira na koži, probavnom i dišnom sustavu. Na koži se javlja crvenilo, suha koža i svrbež. Simptomi probavnog sustava su proljev, kod vrlo male djece mogu se pojaviti i tragovi krvi i sluzi u stolici. Simptomi dišnog sustava su sekrecija u nosu, često kihanje i opstrukcija nosa, česte respiratorne infekcije, recidivirajući bronhiotisi.

Atopijski dermatitis liječi se na više razina. Prva razina je upotreba zaštitnih krema i emolijensa za kožu. Oni se koriste radi obnavljanja i zaštite prirodne kožne barijere koja onda sprečava daljnji ulazak raznih alergena. Ako primjena neutralnih krema ne dovede do poboljšanja mogu se vremenski ograničeno i lokalno aplicirati kortikosteroidne kreme. Sljedeća razina je izbacivanje iz prehrane potencijalnih alergena, odnosno modifikacija prehrane. U ranoj dojenačkoj dobi najčešće je to alergija na proteine kravljeg mlijeka. Ako je dijete na prsima, majka iz svoje prehrane izbacuje mlijeko i sve mliječne proizvode, ali mora unositi kalcij i D-vitamin. Ako je dijete na mliječnoj formuli uvodi se semielementarna prehrana (hidrolizat). U kasnijoj dobi može se učiniti alergološko testiranje i eliminacija alergena iz prehrane.